Hrvatsko pčelarsko družtvo u Zagrebu
Prvo pčelarsko društvo u Zagrebu osniva se 1896. godine pod nazivom “Hrvatsko pčelarsko družtvo u Zagrebu”. Tada je Zagreb imao oko 50.000 stanovnika i bio je srednjoeuropski grad srednje veličine. Iste godine 8. listopada u Zagrebu je održana prva filmska projekcija i to samo desetak mjeseci nakon prve javne projekcije na svijetu, one braće Lumière u Parizu. Krajem 1886. godine u Zagrebu je izgrađena telefonska mreža i postavljena prva telefonska centrala s desetak brojeva, a usluga je startala na Novu godinu 1887. godine. Konjski tramvaj uveden je u Zagreb pet godina ranije. Najviše zgrade bile su četverokatnice, grad se intenzivno širio na prostor Donjeg grada, pa je tada nastao niz trgova-parkova od Zrinjevca do Botaničkog vrta. Godine 1896. raspisan je javni natječaj za izgradnju paviljona za umjetnine i historičke spomenike; za šumarstvo i lovstvo; za industriju i gospodarstvo te za hrvatsku kušaonu, odnosno za kušanje vina, piva i šljivovice. Rezultat je izgradnja Umjetničkog paviljona. Godinu dana prije, 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada [1] za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Honigsberg & Deutsch- Učiteljski dom, Sveučilišni trg, Zagreb
Na prijedlog zemaljskog putujućeg učitelja pčelarstva Marka Vorkapića održan je 2. ožujka 1896. u Učiteljskom domu inicijativni sastanak za osnutak pčelarskog društva. Marko Vorkapić proveo je u učiteljskoj službi punih 40 godina i kad je umirovljen, počeo se intenzivnije baviti naprednim pčelarenjem. Imenovan je po visokoj kr. zemaljskoj vladi putujućim učiteljem za pčelarstvo. Proputovao je skoro cijelu domovinu održavajući svuda praktična predavanja iz pčelarstva. Godine 1895. izdao je u vlastitoj nakladi djelo “Pčelarstvo za školsku i opću porabu” i brošuru “O ljekovitosti meda”. Umro je 25. ožujka 1900. u S. Moravicama (današnje Moravice) u Gorskom Kotaru.
Pravila Društva sastavljena su 28. prosinca 1896., a ovjerena 9. ožujka 1897. godine.
Prva glavna skupština održana je 3. lipnja 1897. u prostorijama Botaničko-fiziologičkog zavoda Kraljevskog sveučilišta u Zagrebu:
“Sa aklamacijom izabrana su ova gg: za predsjednika Ljudevit pl. Raizner, kr. viećnik; za podpredsjednika dr. Antun Heinz, kr. sveučilišni profesor; za tajnika Marko Vorkapić, poznati pčelar; za blagajnika Lj. Denk, računarski revident. Osim ove gospode izabrani su odbornicima: Broz Kvirin, ravnajući učitelj i pčelar; Durhanek Viteslav, nadvrtlar botaničkog vrta; Hirc Dragutin, pristav botaničkog vrta; Maras Luka, računski oficial i Matoš August, učitelji i pčelar. Za odborničke zamjenike birani su Barabat Dragutin, posjednik; Heinzel Vjekoslav, trgovac i arhitekt; Perok Lacko, činovnik; Šram Franjo, građanin i posjednik, te trgovac Zanon P.”
Predsjednik Raizner je po izboru iznenadio pčelare viješću da mogu razgledati društveni pčelinjak s devet košnica. Potom je zahvalio donatorima, trgovcima Bergantu i Zanonu, koji su pčelinjak izgradili o svojem trošku od 300 forinti, te ga iznajmili pčelarskom društvu. Ne navodi se mjesto gdje je postavljen pčelinjak, no pretpostavlja se da bi to mogao biti Botanički vrt.
Ljudevit pl. Raizner, osim što je bio prvi predsjednik Hrvatskog pčelarskog društva u Zagrebu poznat je i kao veliki župan Bjelovarske županije i župan Modruško-riječke županije, te jedan od vlasnika prvog automobila u Zagrebu. Saborski zastupnik grada Zagreba bio je u razdoblju 1892. – 1897.
Kvirin Broz je bio poznati pčelar i autor knjige “Pčelarenje sa pokretnim saćem”, prvo izdanje 1892. Danas, pčelarsko društvo iz Klanjca nosi njegovo ime. Dragutin Hirc hrvatski je botaničar i zoolog.
Odbornik Vjekoslav Heinzel je poznati hrvatski arhitekt i kasnije gradonačelnik Zagreba 1920. – 1928. godine.
Sam događaj imao je šire značenje s obzirom na to da se radi o prvom pčelarskom društvu u glavnom gradu Kraljevine Slavonije, Hrvatske i Dalmacije. Sastav odbornika pak govori o skupu pčelara i prijatelja pčelarstva.
(… stranica u izradi …)
