Radovi na pčelinjaku u mjesecu siječnju
Siječanj je najhladniji mjesec u godini, prvi mjesec u godini tijekom kojeg matica počinje nesti jaja. Prvo snese nekoliko a onda sve više i više. Znači u ovom mjesecu pčelinja zajednica se biološki budi budući se javlja instikt za održavanjem vrste. U koliko pčelinjoj zajednici do sada nije bila neophodna velika toplina to se upravo u ovom mjesecu počinje događati jer je za razvoj pčelinjeg legla potrebna temperatura od 35 stupnjeva Celzijusovih. Da bi pčele osigurale tako potrebnu temperaturu one je pokretom svojih mišića stvaraju i počinju više trošiti meda pa se potrošnja u ovom mjesecu kreće oko 1,5 kilogram po pčelinjoj zajednici. Pored meda koji se upotrebljava za održavanje potrebne temperature legla i hranjenje ličinki potrebne su i bjelančevine koje pčele prvo troše iz svog bjelančevinasto masnog tkiva i time othranjuju prve generacije mladih pčela. Kada to potroše pčele posežu za cvjetnim prahom kojeg su skupile tijekom prošle godine i konzervirale medom u stanicama saća. Da je kod pčela nastupilo drugačije stanje u odnosu na prethodni mjesec vidljivo je i po kapljicama vode na najlonu s donje strane u kojem se nalazi šećerno medeno tijesto ili naprosto koji smo stavili preko nastavaka i time pčele zaštitili od hladnoće.
U koliko smatramo da nismo dovoljno utoplili pčelinju zajednicu sada je krajnje vrijeme da to učinimo jer je u ovoj fazi razvoja leglu potrebna toplina koju pčelinja zajednica mora osigurati.
Najčešće se u ovo vrijeme javljaju i prvi zdravstveni problemi sa pčelinjom zajednicom pod uvjetom da je ista do sada zimovala relativno dobro i očišćena od Varooze. Sada zbog veće potrošnje meda u crijevu pčela sve se više nagomilavaju neprobavljive tvari i pčele sve više trpe i čekaju prvi malo topliji dan oko 12 stupnjeva da izlete na pročisni izlet. Međutim u koliko vrijeme to ne dozvoljava a pčele zimuju na medu s dosta neprobavljivi tvari i opterećene uzročnikom Nozemoze apis ili ceranea koja je nametnička bolest odraslih pčela, pčele počinju balegati po košnici ili će naprosto uginuti u košnici ili izvan nje, ovisno o vrsti Nozemoze koja opterećuje pčelinju zajednicu a njezina prisutnost je manje više dokazana na svim pčelinjacima i zemljopisnim područjima. Prema potrebi, radi utvrđivanja Nozemoze možemo uzeti uzorak od tridesetak mrtvih pčela te ga u prozračnoj ambalaži otpremiti u dijagnostički laboratorij radi pouzdane ocjene stanja pčelinje zajednice. Nozemoza je u pravilu suputnik dugotrajnih jakih zima. U suzbijanju Nozemoze pokazao se djelotvornim domaći preparat kojeg možemo nabaviti u pčelarskim trgovinama a prepoznat je i izvan Hrvatske.
Osluškivanjem kroz leto košnica možemo ustanoviti stanje pčelinje zajednice pošto se tijekom zime a pogotovo sada javljaju problemi nedostatne količine meda ili je isti nepravilno raspoređen u košnici. Često se zna dogoditi uginuće pčelinje zajednice koja je zimovala u donjem nastavku kod nastavljača u kojem nije bilo meda dok je gornji nastavak obilovao s medom ali zajednica nije prešla iz donjeg u gornji nastavak i tako je uginula od gladi. Košnice u kojima su uginule pčelinje zajednice treba zatvorit, potom očistiti, po potrebi izrezati saće, i pretopiti u vosak, dezinficirati i spremiti za slijedeći roj ili nukleus. Nadalje tu se javljaju i znaci odsustva matice iz pčelinje zajednica pa ista jako zuji i ne smiruje se. Čim se ukaže prvi lijepi dan kada pčele izlaze takvu zajednicu treba pregledati i u koliko krajem mjeseca nema radilačkog legla i matice pripojiti je nekoj drugoj zajednici. U koliko se u njoj nalazi samo trutovsko leglo a nema matice najbolje je kada temperatura dozvoljava pčele vani stresti a košnicu spremiti za budući roj ili nukleus. Kako je prošla godina bila izrazito sušna i loša mnogi pčelari su već tijekom studenog 2011.ostali bez polovice svojih pčelinjih zajednica jer im nisu na vrijeme osigurali potrebnu količinu hrane za razvoj i prezimljavanje i na odgovarajući način liječili protiv Varooze.
Pčelama je i u ovom mjesecu potreban mir na pčelinjacima i odsustvo svakog mogućeg uznemiravanja koje će uzrokovati pad pčele iz klupka ili izlijetanje izvan košnice i smrzavanje vani. Ako je vani dosta snijega a vrijeme pokazuje mogućnost pročisnog izleta leta treba očistiti od snijega, isti ukloniti ispred košnica ili po njemu razasuti slamu ili sijeno na koje pčele mogu stati a neće se rashladiti i ukočiti kao na snijegu.
Često se zna dogoditi da u ovom mjesecu već lijeska pusti svoje rese koje obiluju cvjetnim prahom ali pčele zbog hladnoće ne mogu iskoristiti obilje ovog cvjetnog praha.
