Radovi na pčelinjaku u mjesecu rujnu
U koliko je tijekom mjeseca srpnja i kolovoza nastupilo bezpašno vrijeme tada se ono obično prenese i na mjesec rujan. U ovom mjesecu od medonosnog bilja cvijeta bijela djetelina drugog otkosa, čija cvatnja obično počne u svibnju i protegne se sve do kasne jeseni, nadalje tu su medonosni korovi, potom i vrijesak. U kontinentalnim i primorskim krajevima cvatnja vrijesaka traje od kolovoza pa sve do prvih jesenskih mrazeva. Dobro podnosi sušu ali za cvatnju i razvoj potrebna mu je vlaga. Teško se vrca a med je žut slabog mirisa i ugodnog okusa. U rujnu cvijeta i bršljan puzava biljka koja se penje po drveću i zidovima. Ima ga dosta u šumama i uz rijeku Savu teže se vrca i pčele teško zimuju na medu od bršljana. Pčele koje su skupljale nektar sa bršljana prema iskustvu naših pčelara redovito su više stradale tijekom zime nego inače. U ovom mjesecu mi nastavljamo sa radovima iz prethodnog mjeseca. Pčele osjećaju dolazak jeseni kroz smanjeni unos nektara, hladnije noći te one smanjuju leglo i formiraju medenu kapu iznad istog. Najvažniji radovi u ovom mjesecu su slijedeći:
- skidanje medišnih nastavaka i polu nastavaka,
- zaštita saća od voskovog moljca,
- osiguravanje dovoljne količine hrane za uspješno prezimljavanje i proljetni razvoj,
- sprečavanje grabeži na pčelinjaku,
- unutrašnje preslagivanje košnice i priprema iste za zimovanje pčelinjih zajednica,
- liječenje pčelinjih zajednica.
Skidanje medišnih nastavaka i polu nastavaka
Svakako prije prihrane i osiguranja dovoljne količine hrane pčelinjim zajednicama za zimu treba skinuti sve nastavke i polu nastavke u kojima nećemo uzimiti pčelinje zajednice. U koliko to ne uradimo a počnemo sa prihranom pčela one će sav prerađeni šećerni sirup skladištiti u medišni prostor. Skidanje se obavlja uz pomoć bježalica koje se postave navečer između plodišnog i medišnog nastavka. Tako će sve pčele koje se nalaze u medišnom prostoru otići u plodište i natrag se više neće moći vratiti. Medišne nastavke ujutro ranije skinemo i odvezemo u skladišni prostor. U koliko nemamo bježalice a radi se o bezpašnom periodu skidanje medišnih nastavaka i odstranjivanje pčela iz njih trebamo obaviti ujutro dok je još većina pčela u košnici pazeći kako tim postupkom ne bi izazvali grabež na pčelinjaku. Nakon skidanja medišnih nastavaka i polu nastavaka ja iste odvezem u skladišni prostor i odmah pregledam i odvojim saće koje je za topiti od onog koje ću ostaviti za slijedeću sezonu. Tako crno i staro saće sa suženim ili proširenim stanicama odvajam za topljenje. U koliko je moguće bilo bi dobro odmah ga pretopiti jer u tom slučaju saće ne moramo zaštititi od napada voskovog moljca. Međutim kako se radi o bezpašnom periodu i miris voska privlači pčele ja to saće topim tijekom listopada ili studenog kada su pčele u košnici.
Zaštita saća od voskovog moljca
Nakon skidanja nastavaka i polu nastavaka sa okvirima i saćem iste treba zaštititi od napada voskovog moljca. Saće je potrebno čuvati u zatvorenim i suhim prostorijama sa žičanim mrežama na prozorima kroz koje se ne može provući leptirica voskovog moljca uz osiguranje propuha u prostoriji. Okviri sa saćem se razvrstaju i slože u nastavke i polu nastavke koji se stave jedan na drugi. Na posljednji gornji nastavak stavlja se jedno od sredstava za zaštitu saća od voskovog moljca i poklopna daska. U koliko je prostorija u kojoj se čuva saće dobro zaštićena od ulaska voskovog moljca ista se može zaštitit i paljenjem sumpora u prahu ili sumpornim trakama. Svi leptiri i ličinke moljca koji se tu nalaze biti će uništeni ali ne i jajašca moljca pa u koliko je temperatura u prostoriji iznad 10 stupnjeva iz njih će se razviti ličinke. Zbog toga cijeli postupak treba ponavljati svakih 14 dana. U koliko je temperatura u prostoriji ispod 10 stupnjeva moljac nema mogućnosti razvoja ali jaja i larve mogu podnijeti dosta niske temperature i po nekoliko mjeseci pa kada zatopli odnosno stvore se povoljni uvjeti i ličinke moljca počnu se razvijati.
Osiguravanje dovoljne količine hrane za uspješno prezimljavanje i proljetni razvoj
Ovo je posljednji mjesec u kojem pčelama možemo osigurati dovoljnu količinu hrane za prezimljavanje i proljetni razvoj. Hranu osiguravamo zbog zamjene teško probavljive hrane u košnici i zbog nedostatka potrebne količine hrane. Opće je poznato kako je med medljikovac nepovoljan za prezimljavanje pčela budući da sadrži i do 20 puta više mineralnih soli od ostalih vrsta medova. Ukoliko je pčelinjoj zajednici tijekom potrošnje tog meda omogućen dnevni izlet iz košnica na pročišćavanje tada on ne predstavlja nikakav problem za pčelinju zajednicu ali u koliko to nije moguće zbog niskih temperatura tijekom zime tada se neprobavljive tvari iz meda zadržavaju u pčelinjim organima i nakon nekog vremena uzrokuju oboljenje organa i proljev, te tako zajednica iz zime izlazi oslabljena ili ugiba. Pored tog meda smatra se da tu još spada sucokretov med, med od bršljna i kestena. Zbog toga je okvire sa takvim medom najbolje izvrcati a potrebnu količinu meda dopuniti cvjetnim ili bagremovim medom ili naprosto prihranom pčela šećernim sirupom, dakle otopinom šećera i vode. Prihrana pčela šećerni sirupom obavlja se u gušćim koncentracijama (2:1) uz dodatak 1 do 2 grama limunske ili sirćetne kiseline po litri otopine. Kako je to do sada opisano pčele je najbolje prihranjivati tijekom večeri u količini koje one mogu preraditi tijekom noći. Pčelinja zajednica povoljno zimuje u kliko se smjesti na praznom saću a med je iznad nje na dohvatu klupka. Potrebna količina meda za zimovanje i proljetni razvoj je oko 15 kilograma. Kontrolom i vaganjem ustanovljeno je kako pčele u listopadu potroše 2 kilograma meda, studenom 1 kilogram meda, prosincu 1 kilogram meda, siječnju 1,5 kilograma meda jer matica počinje nesti jejašca, veljači 2 kilograma meda, ožujku 3 kilograma meda, travnju 4 kilograma meda. Za hranjenje jednog okvira legla potreban je jedan okvir meda.
Sprečavanje grabeži na pčelinjaku
Kako se radi o mjesecu u kojem prestaje pčelinja paša ili je ona jako slaba pčele osjete i najmanji miris meda i u porazi za hranom pokušavaju pronaći i najmanju pukotinu i otvor na košnici kako bi došle do izvora hrane. U takvim uvjetima (izostanka pčelinje paše i potrebe nadopune nedostajuće količine hrane u košnici) i dalje potrebno pridržavati se mjera za sprečavanje grabeži na pčelinjacima kako je to opisano u radovima za mjesec srpanj – kolovoz.
Unutrašnje preslagivanje košnice i priprema iste za zimovanje pčelinje zajednice
Krajem ljeta i u jesen matica izbjegava zaleći jaja u novo izgrađeno svijetlo saće jer je ono hladnije od tamnijeg starijeg saća. U koliko su takvi okviri sa saćem prazni treba ih izvaditi i zamijeniti sa okvirima sa starijim saćem. Ako su puni medom staviti ih na krajeve košnice, a u koliko se u njima nalazi nedovoljna količina meda za ostavljanje u košnici med se može otklopiti i pčele će isti pokupiti i smjestiti bliže leglu a okvire poslije izvaditi i zamijeniti punim okvirima. U svakom slučaju pune okvire sa medom i cvjetnim prahom potrebno je smjestiti prema sredini košnice uz leglo pazeći da se tim postupkom ne razbije cjelina legla.
Liječenje pčelinjih zajednica
U koliko je to potrebno u ovom mjesecu treba nastaviti sa liječenjem pčela protiv Varooze jer su još uvijek temperature iznad 15 stupnjeva i pčele se tijekom dana ne nalaze u klupku kojeg pčelinja zajednica formira kada temperatura padne ispod 12 stupnjeva. U kontinentalnim predjelima krajem rujna obično izlazi zadnje legla i tada se sva zaostala Varooze nalazi na pčeli pa je tada uz primjenu sredstava protiv Varooze istu potrebno svesti na što je moguće manju mjeru.
