Radovi na pčelinjaku u mjesecu svibnju
Mjesec svibanj za nas pčelare je najznačajniji mjesec u godini budući u tom mjesecu možemo sagledati rezultate našeg dugotrajnog cjelogodišnjeg rada. Znači to je mjesec cvatnje bagrema, naše najmedonosnije biljke koja u pojedinim djelovima naše zemlje počinje cvjetati odmah poslje prvog svibnja a drugdje zbog visinskih razlika i konfiguracije terena između 10 i 15 svibnja. Bagrem obično cvjeta prije listanja, međutim u godinama kada prije prolista tada na njemu bude nešto manje cvjetova. Cvjetanje traje od 10 do 12 dana na jednom mjestu . Najprije cvjeta na nižim predjelima a kasnije na višim i tako se u tom slučaju cvatnja produžuje na 20 dana. U povoljnim uvjetima pčele ponekad sakupe 50 i više kilograma nektara po košnici a dnevni unos se zna kretati između 10 i 15 kg. Dobrom lučenju nektara pogoduju tople noći s dosta jutarnje rose i umjereno topli dani.
Radovi koje izvodimo u svibnju su slijedeći:
- nastavak radova iz mjeseca travnja,
- selenje pčela na bagremovu pašu,
- osiguranje dovoljnog prostora u košnici za unos nektara,
- omogućavanje pčelama nesmetani rad,
- formiranje nukleusa,
- hvatanje i njega rojeva,
- vrcanje meda
Nastavak radova iz mjeseca travnja
To se prije svega s jedne strane odnosi na poduzimanje mjera za povećanje brojnosti pčelinje zajednice a s druge strane sprečavanje rojenja. U koliko nam zajednice nisu tijekom travnja dostigle stupanj željenog razvoja početkom svibnja možemo pristupiti spajanju susjednih zajednica budući će samo vrhunski razvijene zajednice ostvariti i vrhunske rezultate. O načinima spajanja zajednica već smo pisali u radovima za mjesec ožujak. Također zajednice koje se nisu dovoljno razvile treba pripojiti srednje jakim zajednicama. One koje su na početku svibnja previše jake može im se oduzeti koji okvir legla te moraju imati dosta prostora , mladu maticu i dobru ventilaciju kako ih nebi uhvatio rojevni nagon. U koliko do sada nismo iskoristili mlade pčele za gradnju saća svibanj mjesec je prava prilika za to uz naznaku da gradnja saća ide na uštrb smanjene količine meda u košnici. Sve to i načini pripreme zajednica za bagremovu pašu opisano je u Pčeli br. 4 u poglavlju Radovi na pčelinjaku u mjesecu travnju.
Selenje pčela na bagremovu pašu
Prije samog selenja pčelari koji su bili na ispaši uljane repice istu će izvrcati i pripremiti svoje košnice i zajednice za selenje. Svrha selenja je pčele približiti paši kako bi cjelo vrijeme cvatnje provele na skupljanju nektara i cvjetnog praha a ne u letenju između košnice i paše. Selenjem pčela ostvaruju se visoki prinosi u proizvodnji meda. Prije samog selenja svaki pčelar će sa povjerenikom na terenu dogovoriti svoju lokaciju, mjesto na koje će doseliti svoje pčele sukladno propisima koji to reguliraju. Na pašu se sele samo zdravstveno ispravne zajednice. Selenje pčela nije jednostavan posao budući i pri maloj nepažnji mogu nastupiti velike posljedice kako za pčelara tako i ostale sudionike u prometu. Pčele selimo obično naveče ili rano ujutro kada su sve u košnici i s otvorenom ventilacijom. Međutim ukoliko je dnevna temperatura ispod 18 stupnjeva mogu se i danju seliti. Kada se dovezu na pašu nikada se istovremeno ne otvaraju sva ljeta već se to radi naizmjenice. Slijedeći dan pčele počinju s normalnim radom i iskorištavanjem paše.
Osiguravanje dovoljnog prostora u košnici za unos nektara
Već smo napisali kako tijekom dana u vrijeme cvjetanja bagrema pčele mogu unjeti između 10 i 15 kg nektara. Za smještaj te količine nektara potrebna je površina saća veća od jednog LR nastavka. Što znači pčelar u to vrijeme treba biti jako oprezan i prisutan na svojim pčelinjacima kako bi na vrijeme proširio prostor u košnici budući ono što danas izgubimo na unosu nektara to se više nikada nemože nadoknaditi i sav prijašnji trud postati će nam uzaludan. Tako je za preradu 1 kg nektara potreban prostor u koji bi se moglo smjestiti 2,5 do 3 kg meda.
Iz tog proizilazi u koliko na vrijeme ne proširimo prostor u košnici sigurno će doći do smanjenog radnog raspoloženja, povećanog nagona za rojenje a o manjoj količini meda u košnici da i ne govorimo.
Omogućavanje pčelama nesmetani rad
Ovdje se radi o proširivanju ljeta ili vađenju istog u vrijeme cvatnje bagrema. Nadalje dobro je otvoriti pčelama izlaze na medišnim nastavcima i pčele ni u kom slučaju nepotrebno uznemiravati.
Ispred košnica travu moramo pokositi budući pčele natovarene nektarom i umorne u uvjetima jake nektarne paše pri povratku padaju na zemlju ispred košnice. Svakako pčelinju zajednicu u to vrijeme treba poštediti od svakog uznemiravanja .
Formiranje nukleusa
Vrijeme kraja cvjetanja uljane repice i početka cvatnje bagrema je vrijeme kada na našim pčelinjacima u pojedinima zajednicama imamo obilje matičnjaka i svoje vrijeme provodimo u poduzimanju mjera sprečavanja rojenja i pripreme pčelinje zajednice za nadolazeću pašu. Zbog tako velikog broja matičnjaka iste je šteta ne iskoristiti i od jakih zajednica formirati nukleuse sa 3 do 4 okvira legla i pčela. Taj gubitak legla zajednica neće ni osjetiti a pčele koje će se izleći i onako nebi išle na sakupljanje nektara u bagremovoj paši. Do kraja godine ti nukleusi mogu se u povoljnim uvjetima razviti u normalnu zajednicu ali i sa njima možemo zamjeniti dotrajale i loše matice na pčelinjaku ili iste dodati zajednicama koje su ostale bez matica.
Hvatanje i njega rojeva
Ponekad i pored sveg našeg znanja i umjeća dogodi se da nam iz nekih zajednica izleti roj. U koliko se radi o prvencu na početku bagremove paše tada ga je najbolje smjestiti u košnicu na satnu osnovu preko koje stavimo matičnu rešetku i medišne nastavake sa izgrađenim saćem. Kako nema legla pčele su orijentirane na izgradnju saća i skupnjanje nektara. Svi kasniji rojevi teško će skupiti dovoljne količine hrane za svoje potrebe i prezimljavanje tako da ih tijekom godine treba prihranjivati.
Vrcanje meda
U koliko želimo dobiti uniflorni med tada krajem svibanja ili početkom lipnja nakon završetka cvatnje bagrema a prije početka cvjetanja amorfe treba izvrcati med iz košnica. S obzirom na obilje meda i kratkoću vremena prije slijedeće paše to je dosta težak i obiman posao. Svakako prije vrcanja trebamo se uvjeriti je li med zrel. U koliko pčele ne selimo i imamo pričuvnih nastavaka tada je dovoljno podbaciti nastavak sa saćem ispod punih nastavaka i ne žuriti sa vrcanjem što je u ovo vrijeme dosta teško i rjetkost. Za istjerivanje pčela iz medišta služimo se različitim postupcim. Tako pojedini pčelari koriste kemijska sredstva kao benzaldehidnu kiselinu kojom namoče tkaninu i istu stave nekoliko minuta iznad medišnog nastavka, drugi imaju uređaj za odstranjivanje pčela sa medenih okvira, neki koriste bježalice koje stave dan prije vrcanja dok pojedini pčelari naprosto se služe samo pčelarskom četkicom ili peruškom.
