Za najstariju hrvatsku publikaciju u kojoj je opisan rad s pčelama smatra se Hižna knjižica napisana kajkavskim jezikom. Donedavno, prema pčelarskoj literaturi, smatralo se da je stara 260 godina i taj podatak koristimo u obilježavanju naših obljetnica. No, upravo je rad oko obilježavanja obljetnica doveo do novih saznanja. Nakon dodatnih provjera vjerojatno ćemo kao godinu prvog izdanja bilježiti 1743., a ne 1756. kao dosada.
Knjiga je izdana u Zagrebu a za pčelarstvo je značajna jer je to najstarija hrvatska publikacija u kojoj se u dijelu XIII. u 27 točaka, na 4 stranice, daju kratke upute za rad oko pčela. Dio XIII. ima naslov: Gospodar Hise kaj mora obdersavati za napreduvati vu pchelah. Napisana je na kajkavskom jeziku, pa otuda i naziv Hiszna (hižna) knjižica (hiža – kuća). U Monografiji Pčelarskog društva „Zagreb“ izdanoj 2006. godine navodi se tek postojanje hižne knjižice, no u međuvremenu je knjiga bibliotekarski obrađena, digitalizirana i trajno se čuva u Knjižnici grada Zagreba. U pčelarskoj literaturi navodi se, prema istraživanju akademika Ive Tomašeca i prof. Milana Šlezića (posjedovao je III. izdanje iz 1797.), podatak da je I. izdanje iz 1756. godine, no prema sada dostupnoj bibliotekarskoj obradi 1756. je izdano II. izdanje što znači da je knjiga još starija, odnosno da ćemo ubuduće njenu obljetnicu korigirati za 13 godina, jer je prema bibliotekarskoj obradi iz 2011. godine navedeno kao prvo izdanje, izdanje iz 1743. godine.
Knjiga je bibliotekarski obrađena i digitalizirana 2011. godine, uz potporu Ministarstva kulture i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, u sklopu Knjižnica grada Zagreba gdje se i čuva pod naslovom: Hisna knisicza vu koje vszakojachka vrachtva tuliko duhovna, kuliko szvetzka domacha zadersavajusze, oszebujno, kak jeden hisni gozpodin proti Bogu, y blisnyemu szvojemu, proti szebe szamomu: y kak tulikajsse vu szvojeh poszluvanyeh morasze ponassaty. Ne može se iznositi izvan prostora knjižnice. U katalogu se navodi da je knjiga doživjela četiri gotovo istovjetna izdanja, a sva su tiskana u zagrebačkim tiskarama (1743., 1756., 1783. i 1797.) i to u nakladama većim od tisuću komada po izdanju što dovoljno govori o njenoj popularnosti. Knjiga sadrži različite upute za život: tumačenja osnova katoličke vjere i kalendara, zdravstvene, veterinarske, gospodarske i kuharske savjete.
Najstarija hrvatska publikacija u kojoj se u dijelu XIII daju kratke upute za rad oko pčela. Na slici je četvrto izdanje koje se čuva u ustanovi Knjižnice grada Zagreba
U svom gospodarskom dijelu Hižna knjižica je kućni priručnik sa savjetima korisnim za seosko domaćinstvo. Interesantno je i to da je rad oko pčela izdvojen kao posebna cjelina, dio XIII. U navedenih 27 točaka daju se savjeti o: zaštiti ondašnjih košnica od atmosferilija, smještaju i orijentaciji pčelinjaka, veličini leta, matici, pristupanju pregledu košnice, rojenju, podrezivanju saća, značenju i sprječavanju tuđica.
Mr.sc. Nenad Strižak