Naslovna Kontakt Pristupnica
PDZ on Facebook
PD "ZAGREB"
Zagreb, Našička 16

Naslovna
Učlanjenje
Predavanja i tribine
Obavijesti
Oglasi
Glasilo
Galerija slika
Tehnologija
Bolesti
Propisi iz područja pčelarstva
Linkovi
ZZZagi med
Kontakt

Nalazite se: Naslovna » Tehnologija

Radovi na pčelinjaku u mjesecu prosincu

Prosinac je posljednji  zimski mjesec kada u košnici nema legla. Tijekom ovoga mjeseca vrijeme  je jako hladno sa dosta snijega i pčele duži vremenski period ne izlaze iz košnica. Potrošnja meda u ovom mjesecu kreće se kao i u prethodnom oko 1 kg po pčelinjoj zajednici. U ovom mjesecu možemo  završiti radove koje do sada nismo obavili, prije svega zimsko tretiranje pčela protiv Varooze ( Perizin ili Oksalna kiselina), preseljenje pčela na nova postolja u koliko nisu iz košnica izlazile 20 i više dana,  obilazak pčelinjaka u cilju utvrđivanja stanja na njemu i oko njega glede mogućeg uznemiravanja pčela od strane životinja, glodavaca, vjetra i drugih nepogoda, završetak topljenja voska itd.

Najvažniji radovi u ovom mjesecu su slijedeći:

-          Obilazak pčelinjaka i kontroliranje stanja na njemu,

-          Omogućiti pčelama uspješan pročisni izlet,

-          Priprema košnica i opreme za sljedeću pčelarsku sezonu,

-          Izrada plana rada i financijskog plana za iduću godinu,

-          Posjete i sudjelovanja na pčelarskim predavanjima i sajmovima.

Obilazak pčelinjaka i kontroliranje stanja na njemu

Kako smo već pisali u prethodnom broju tijekom zime pčele se nalaze u zimskom klupku i kao takve su najosjetljivije na utjecaje izvana kao što su životinje, glodavci ili elementarne nepogode. U koliko pčelinjak nije ograđen ili zaštićen isti često posjećuju divlje životinje u potrazi za hranom. To najbolje znaju pčelari Gorskog kotara koji su nebrojeni broj puta svoje pčelinje zajednice pronašli razbacane po zemlji i bližoj okolici nakon posjeta medvjeda. Da se to ne bi dogodilo neki pčelari tijekom zime oko pčelinjaka postavljaju električne pastire koji čuvaju pčelinjake od posjeta životinja. U koliko prilikom obilaska pčelinjaka ispred leta vidimo dosta izgriženog saća i voštanih poklopaca znajmo da je u košnici miš ili rovka. Miševi grizu saće, prave gnijezdo u košnici, istu zagađuju i uznemiravaju pčele. U koliko je to tako onda na košnici postoji otvor koji nismo vidjeli i zatvorili i kroz koji su oni ušli unutra. Tijekom zime a pogotovo u prosincu dosta je snijega koji uz pomoć vjetra zamete naše košnice. To i nije nikakvi problem budući je snijeg porozan pa propušta zrak sve dok se ne počne smrzavati i lediti. Tada treba očistiti leta i pčelama omogućiti nesmetan dotok svježeg zraka. Sa poklopaca košnica snijeg se ne treba dirati sve dok se ne počne otapati. Pčelari tijekom zime često osluškuju kako pčele zuje, pa ukoliko su iste uznemirene i bez matice njihovo se jako zujanje nikako ne stišava a u koliko u opće ne  zuje znači da su pčele uginule i košnicu treba pregledati i zatvoriti ili je ukloniti, tiho i oštro zujanje koje se čuje skoro u svakom dijelu košnice znak  je da pčele gladuju. U svakom slučaju pčele koje ravnomjerno i dosta tiho zuje normalno prezimljavaju.

Omogućiti pčelama uspješan pročisni izlet

Na temperaturi nižoj od 12 stupnjeva pčelinja zajednica počinje formirati zimsko klupko i tijekom zime više ne izlazi iz košnice dok se zato ne stvore potrebni razlozi i odgovarajući vremenski uvjeti. Kako se životni procesi u pčelinjoj zajednici i dalje odvijaju pčele da bi preživjele i opstale troše med. Tom prilikom neprobavljive tvari iz meda zadržavaju se u pčelinjim organima. U koliko su pčele zdrave, zimuju na medu koji ima malo neprobavljivih tvari one mogu duži vremenski period biti u košnici bez izlaska iz njih. Svjedok sam da su pčele ponekad znale i 60 dana provesti u košnici bez izlaska na pražnjenje. To je doista rijetko ali znalo se dogoditi. Prvog sunčanog dana tijekom zime kada je temperatura oko 12 stupnjeva i više pčele iz košnica masovno izlijeću kako bi se riješile svih nagomilanih neprobavljivih tvari i dalje nastavile zimovati. Međutim u to vrijeme u prirodi je dosta snijega pa pčele slijeću na njego gdje se rashlade, ukoče i uginu. Kako se to ne bi dogodilo ispred košnica je potrebno rasuti suhog sjena ili slame na koje pčele mogu sletjeti  ili naprosto ukloniti snijeg.

Priprema košnica za slijedeću pčelarsku sezonu

Zimsko vrijeme je vrijeme kada je nama pčelarima pomalo i dosadno pa je to idealna prilika za pripremu košnica za slijedeću pčelarsku sezonu u nekoj toploj dvorišnoj zgradi kojom se služimo u tu svrhu. Tom prilikom obaviti ćemo čišćenje i popravak slobodnih košnica, okvira i uvlačenje žice.  Nakon čišćenja košnica i okvira ja iste opalim plinskim plamenikom (brenerom) radi dezinfekcije te onda pristupam uvlačenju žice. Pojedini pčelari dezinfekciju obavljaju u kotlu sa vodom i uz 3% - 4%  kaustične sode i ispiranjem u čistoj vodi te nakon  sušenja okvira pristupa se uvlačenju žica. Ja žice odmah zatežem i utapam satne osnove dok oni koji neće odmah ugrađivati satne osnove neka zatezanje žica odgode za vrijeme kada će to raditi.

Izrada plana rada i financijskog plana za iduću godinu

Često sam  sebi znam reći pa što će mi to ja to sve napamet znam nakon više od 30 godina pčelarenja. Međutim najbolje je sve staviti na papir i izračunati kako bi došli do kalkulacije cijene meda po kojoj nam se isplati prodavati. Prošla godina za nas pčelare iz unutrašnjosti Hrvatske bila je loša da lošija nije mogla biti, ovu smo očekivali kao dobru a ona je nešto bolja od prošle a daleko od dobre, dok za dalmatinske pčelare nikakva. Znači cijelu godinu radeći nešto smo zaradili ili ništa. Sve to ukazuje kako su uvjeti pčelarenja sve teži i da se u načinu pčelarenja mora nešto mijenjati kao i  u prodaji  pčelinjih proizvoda kako bi ostvarili željene učinke.

Posjete i sudjelovanja na pčelarskim sajmovima i predavanjima

Vrijeme zime je vrijeme kada imamo malo više prostora za svoje potrebe pa to svakako trebamo iskoristiti za vlastita stručna usavršavanja kako sudjelovanjem na predavanjima tako i posjetama pčelarskim sajmovima. Moja pčelarska udruga svake zime organizira besplatna predavanja za članove udruge nastojeći obuhvatiti što više područja pčelarske djelatnosti (bolesti pčela, tehnologija pčelarenja, utjecaj pčelinjih proizvoda na zdravlje ljudi, ostvarivanje pojedinih prava iz područja pčelarstva, prodaja pčelinjih proizvoda...). Nadalje nikako ne bi smjeli zaboraviti na promidžbu pčelarstva kako bi se istom djelatnošću počeo baviti što veći broj osoba a prije svega mladih ljudi jer pčelarstvo donosi stanovitu korist ne samo široj društvenoj zajednici već i onima koji se bave njime.

I na kraju ono što želim sebi želim i svima vama u idućoj godini, a to je puno zdravlja, obiteljske sreće, neka vam pčele iz zime izađu uz što manje gubitaka, odličnu pčelarsku godinu i dobre cijene meda.

Radovi na pčelinjaku u mjesecu prosincu

Prosinac je posljednji  zimski mjesec kada u košnici nema legla. Tijekom ovoga mjeseca vrijeme  je jako hladno sa dosta snijega i pčele duži vremenski period ne izlaze iz košnica. Potrošnja meda u ovom mjesecu kreće se kao i u prethodnom oko 1 kg po pčelinjoj zajednici. U ovom mjesecu možemo  završiti radove koje do sada nismo obavili, prije svega zimsko tretiranje pčela protiv Varooze ( Perizin ili Oksalna kiselina), preseljenje pčela na nova postolja u koliko nisu iz košnica izlazile 20 i više dana,  obilazak pčelinjaka u cilju utvrđivanja stanja na njemu i oko njega glede mogućeg uznemiravanja pčela od strane životinja, glodavaca, vjetra i drugih nepogoda, završetak topljenja voska itd.

Najvažniji radovi u ovom mjesecu su slijedeći:

-          Obilazak pčelinjaka i kontroliranje stanja na njemu,

-          Omogućiti pčelama uspješan pročisni izlet,

-          Priprema košnica i opreme za sljedeću pčelarsku sezonu,

-          Izrada plana rada i financijskog plana za iduću godinu,

-          Posjete i sudjelovanja na pčelarskim predavanjima i sajmovima.

Obilazak pčelinjaka i kontroliranje stanja na njemu

Kako smo već pisali u prethodnom broju tijekom zime pčele se nalaze u zimskom klupku i kao takve su najosjetljivije na utjecaje izvana kao što su životinje, glodavci ili elementarne nepogode. U koliko pčelinjak nije ograđen ili zaštićen isti često posjećuju divlje životinje u potrazi za hranom. To najbolje znaju pčelari Gorskog kotara koji su nebrojeni broj puta svoje pčelinje zajednice pronašli razbacane po zemlji i bližoj okolici nakon posjeta medvjeda. Da se to ne bi dogodilo neki pčelari tijekom zime oko pčelinjaka postavljaju električne pastire koji čuvaju pčelinjake od posjeta životinja. U koliko prilikom obilaska pčelinjaka ispred leta vidimo dosta izgriženog saća i voštanih poklopaca znajmo da je u košnici miš ili rovka. Miševi grizu saće, prave gnijezdo u košnici, istu zagađuju i uznemiravaju pčele. U koliko je to tako onda na košnici postoji otvor koji nismo vidjeli i zatvorili i kroz koji su oni ušli unutra. Tijekom zime a pogotovo u prosincu dosta je snijega koji uz pomoć vjetra zamete naše košnice. To i nije nikakvi problem budući je snijeg porozan pa propušta zrak sve dok se ne počne smrzavati i lediti. Tada treba očistiti leta i pčelama omogućiti nesmetan dotok svježeg zraka. Sa poklopaca košnica snijeg se ne treba dirati sve dok se ne počne otapati. Pčelari tijekom zime često osluškuju kako pčele zuje, pa ukoliko su iste uznemirene i bez matice njihovo se jako zujanje nikako ne stišava a u koliko u opće ne  zuje znači da su pčele uginule i košnicu treba pregledati i zatvoriti ili je ukloniti, tiho i oštro zujanje koje se čuje skoro u svakom dijelu košnice znak  je da pčele gladuju. U svakom slučaju pčele koje ravnomjerno i dosta tiho zuje normalno prezimljavaju.

Omogućiti pčelama uspješan pročisni izlet

Na temperaturi nižoj od 12 stupnjeva pčelinja zajednica počinje formirati zimsko klupko i tijekom zime više ne izlazi iz košnice dok se zato ne stvore potrebni razlozi i odgovarajući vremenski uvjeti. Kako se životni procesi u pčelinjoj zajednici i dalje odvijaju pčele da bi preživjele i opstale troše med. Tom prilikom neprobavljive tvari iz meda zadržavaju se u pčelinjim organima. U koliko su pčele zdrave, zimuju na medu koji ima malo neprobavljivih tvari one mogu duži vremenski period biti u košnici bez izlaska iz njih. Svjedok sam da su pčele ponekad znale i 60 dana provesti u košnici bez izlaska na pražnjenje. To je doista rijetko ali znalo se dogoditi. Prvog sunčanog dana tijekom zime kada je temperatura oko 12 stupnjeva i više pčele iz košnica masovno izlijeću kako bi se riješile svih nagomilanih neprobavljivih tvari i dalje nastavile zimovati. Međutim u to vrijeme u prirodi je dosta snijega pa pčele slijeću na njego gdje se rashlade, ukoče i uginu. Kako se to ne bi dogodilo ispred košnica je potrebno rasuti suhog sjena ili slame na koje pčele mogu sletjeti  ili naprosto ukloniti snijeg.

Priprema košnica za slijedeću pčelarsku sezonu

Zimsko vrijeme je vrijeme kada je nama pčelarima pomalo i dosadno pa je to idealna prilika za pripremu košnica za slijedeću pčelarsku sezonu u nekoj toploj dvorišnoj zgradi kojom se služimo u tu svrhu. Tom prilikom obaviti ćemo čišćenje i popravak slobodnih košnica, okvira i uvlačenje žice.  Nakon čišćenja košnica i okvira ja iste opalim plinskim plamenikom (brenerom) radi dezinfekcije te onda pristupam uvlačenju žice. Pojedini pčelari dezinfekciju obavljaju u kotlu sa vodom i uz 3% - 4%  kaustične sode i ispiranjem u čistoj vodi te nakon  sušenja okvira pristupa se uvlačenju žica. Ja žice odmah zatežem i utapam satne osnove dok oni koji neće odmah ugrađivati satne osnove neka zatezanje žica odgode za vrijeme kada će to raditi.

Izrada plana rada i financijskog plana za iduću godinu

Često sam  sebi znam reći pa što će mi to ja to sve napamet znam nakon više od 30 godina pčelarenja. Međutim najbolje je sve staviti na papir i izračunati kako bi došli do kalkulacije cijene meda po kojoj nam se isplati prodavati. Prošla godina za nas pčelare iz unutrašnjosti Hrvatske bila je loša da lošija nije mogla biti, ovu smo očekivali kao dobru a ona je nešto bolja od prošle a daleko od dobre, dok za dalmatinske pčelare nikakva. Znači cijelu godinu radeći nešto smo zaradili ili ništa. Sve to ukazuje kako su uvjeti pčelarenja sve teži i da se u načinu pčelarenja mora nešto mijenjati kao i  u prodaji  pčelinjih proizvoda kako bi ostvarili željene učinke.

Posjete i sudjelovanja na pčelarskim sajmovima i predavanjima

Vrijeme zime je vrijeme kada imamo malo više prostora za svoje potrebe pa to svakako trebamo iskoristiti za vlastita stručna usavršavanja kako sudjelovanjem na predavanjima tako i posjetama pčelarskim sajmovima. Moja pčelarska udruga svake zime organizira besplatna predavanja za članove udruge nastojeći obuhvatiti što više područja pčelarske djelatnosti (bolesti pčela, tehnologija pčelarenja, utjecaj pčelinjih proizvoda na zdravlje ljudi, ostvarivanje pojedinih prava iz područja pčelarstva, prodaja pčelinjih proizvoda...). Nadalje nikako ne bi smjeli zaboraviti na promidžbu pčelarstva kako bi se istom djelatnošću počeo baviti što veći broj osoba a prije svega mladih ljudi jer pčelarstvo donosi stanovitu korist ne samo široj društvenoj zajednici već i onima koji se bave njime.

I na kraju ono što želim sebi želim i svima vama u idućoj godini, a to je puno zdravlja, obiteljske sreće, neka vam pčele iz zime izađu uz što manje gubitaka, odličnu pčelarsku godinu i dobre cijene meda.


Stjepan Vuković,prof.