Naslovna Kontakt Pristupnica
PDZ on Facebook
PD "ZAGREB"
Zagreb, Našička 16

Naslovna
Učlanjenje
Predavanja i tribine
Obavijesti
Oglasi
Glasilo
Galerija slika
Tehnologija
Bolesti
Propisi iz područja pčelarstva
Linkovi
ZZZagi med
Kontakt

Nalazite se: Naslovna » Tehnologija

Radovi na pčelinjaku u mjesecu srpnju i kolovozu

Srpanj i kolovoz su ljetni mjeseci u kojima se javljaju velike vrućine. U takvim uvjetima većina biljaka prestaje mediti i paša prestaje te nastaje bezpašani period. U tom periodu pčelari otpočinju sa pripremama pčelinjih zajednica za slijedeću godinu kroz provođenje slijedećih radova:

-          prihrana pčelinjih zajednica,

-          liječenje pčelinjih zajednica,

-          poduzimanje mjera za sprečavanje grabeži na pčelinjacima,

-          poduzimanje mjera za sprečavanje utjecaja visokih temperatura,

-          osiguranje dovoljne količine vode pčelama,

-          suzbijanje osa i stršljenova i

-          zamjena dotrajalih matica.

Prihrana pčelinjih zajednica

U srpnju i kolovozu zbog visokih temperatura i male količine padalina koji su razlog bezpašnog perioda  pčele često u prirodi ne mogu pronaći dovoljne količine nektara za svoje potrebe. Postojeći med iz košnica brzo se troši zbog hranjenja velike količine legla nastale u mjesecu lipnju budući su se  pčelinje zajednice u tom mjesecu našle na vrhuncu svog razvoja pod utjecajem prethodne jake nektarne paše. U takvim uvjetima, nedostatka meda u košnici i nektara u prirodi matica često zna prestati nesti jaja. Opće je poznata činjenica kako pčele radilice izležene krajem ljeta i u jesen uvode pčelinju zajednicu u zimu i hrane prvo leglo u proljeće. Samo pčelinja zajednica koja krajem jeseni uđe u zimu jaka slijedeće godine može ostvariti vrhunske rezultate u unosu nektara. Znači ovo je vrijeme u kojem moramo osigurati dovoljne količine hrane sa jedne strane, a sa druge strane podstaknuti  maticu na nesenje kako bi se izleglo što više mladih pčela sa kojima će zajednica dočekati proljeće. Nadalje u košnici se pogotovo u srpnju još uvijek nalazi velika količina stare pčele koja će do kraja jeseni nestati i treba je iskoristiti za preradu šećernog sirupa kako poslije ne bi opteretili mlade pčele radilice i time im skratili životni vijek. Kada se radi o prihrani pčela u svrhu nadomjeska nedostajuće hrane tada se hranjenje vrši gušćim šećernim sirupom (može u koncentraciji 2:1) uz dodatak 1 do 2 gr. limunske kiseline po litri sirupa radi lakše prerade istog, i u količini koju pčele tijekom noći mogu preraditi. Hranjenje pčela zbog podsticanja matice u nesenju obavlja se rjeđim sirupom u količini 1 do 3 dl. svako večer, šećernim medenim tijestom ili šećerom u kristalu s tim što se isti mora malo zaliti tekućim medom kako bi pčele mogle početi trošiti šećer.

Liječenje pčelinjih zajednica

Tijekom ovih mjeseci pčelinje zajednice se najčešće sreću sa bolestima pčelinjeg legla kao što su bakterijska bolest Američka i Evropska gnjiloća legla te Vapnenasto ili Krečno leglo uzrokovano plijesni. Nadalje tu su i bolesti pčele kao što je Nozemoza i Varooza. Sve je to do sada opisano u dostupnoj nam literaturi i web stranici HPS-a. Ovom prilikom želim istaknuti kako ja tijekom srpnja mjeseca otpočinjem sa liječenjem pčelinjih zajednica protiv Varooze odnosno kada na podnici vidim tri do pet slobodnim padom otpale Varooze u toku 24 sata.

Poduzimanje mjera za sprečavanje grabeži na pčelinjacima

Grabež je pojava koja nastaje u vrijeme izostanka nektarne paše. Tada pčele iz jedne ili više košnica jednog ili iz više pčelinjaka ulaze u druge košnice kradući med i odnoseći ga u svoje košnice. Nakon opljačkane jedne košnice pronalaze slijedeću i tako se širi na cijeli pčelinjak uz veliko uginuće pčela koje nastaje tijekom napada i pokušaja obrane svoje košnice. Nastaje u bezpašnom periodu kada radimo određene radove kod pčelinjih zajednica kao što su pregled zajednica, vađenje i ostavljanje okvira sa medom na otvorenom prostoru, hranjenje pčela šećernim sirupom tijekom dana, prolivanje istog izvan košnice itd. Kako se to ne bi dogodilo potrebno je:

-          sve otvore na košnici zatvoriti osim leta i otvora za ventilaciju,

-          po potrebi i leta se mogu suziti uz osiguranje dobre ventilacije,

-          hranjenje pčela vršiti isključivo navečer u količini koju pčele mogu preraditi tijekom

noći,

-          na pčelinjaku držati ispravne hranilice, one koje ne cure i niti slučajno proljevati sirup izvan košnice, a u koliko se to dogodi odmah isprati proliveno mjesto vodom i košnicu obrisati vlažnom krpom,

-          u koliko se neradi o nadomjesku nedostajuće hrane u košnici već o podražajnom prihranjivanju isto je bolje vršiti šećerno medenim tijestom ili šećerom u kristalu,

-          na pčelinjaku na otvorenom nikada ne ostavljati okvire i saće, posude u kojima je bio med ili sirup,

-          u koliko se vrcao med izvrcane okvire isključivo vraćati u košnicu navečer,

-          bolesne i slabe pčelinje zajednice često su podložne napadu tuđice.

-          ne držati na pčelinjaku pčelinje zajednice bez matica ili prazne košnica sa okvirima i saćem.

U koliko se ipak dogodi grabež i dođe do napada na određene pčelinje zajednice tada je najbolje:

-          natopiti krpu naftom ili petrolejom (jakim mirisnim sredstvom koje odbija pčele) i istu staviti na suženo leto napadnute košnice, a ako i to ne pomogne tada,

-          napadnutu košnicu odnijeti u hladnu i zamračenu prostoriju dva do tri dana dok se stanje na pčelinjaku ne stabilizira, ili je odnijeti na veću udaljenost od pčelinjaka gdje pčele ne dolaze.

Poduzimanje mjera za sprečavanje utjecaja visokih temperatura

 

U ovim mjesecima  temperature se često kreću preko 30 stupnjeva u hladu tako da to negativno utječe na mikro klimu u košnici i normalan život i rad pčelinje zajednice. Ako su uz visoku temperaturu pčelinje zajednice tijekom cijeloga dana izložene suncu tada mogu nastupiti štetne posljedice. Veliki broj pčela izlazi iz košnice i ispred leta stvara bradu ili grozd, pčele su neaktivne, u težim slučajevima izlazi i matica a saće može toliko  omekšati da se spusti sa okvira na podnicu, med iscuri pčele uguše i izazove grabež na pčelinjaku.

Kako se to ne bi dogodilo potrebno je poduzeti slijedeće mjere:

-          nastojati postaviti pčelinjak tako da u vrijeme najtoplijeg dnevnog intervala košnice budu djelom u hladu,

-          ukoliko posjedujemo anti varoozne podnice tada izvući lesonit ispod njih,

-          ukoliko iznad nastavka imamo ventilacijsku mrežu, na nju staviti nekakvu letvicu i krov malo odići radi nesmetane cirkulacije zraka,

-          na pčelinjaku uvijek imati dovoljne količine zdrave i pitke vode kako bi pčele unosom vode i mahanjem krilima rashladile košnice i stvorile povoljnu mikro klimu u košnici.

Osiguranje dovoljne količine vode pčelama

Ako je ikada voda potrebna pčelama i ako ikada traje veliki nedostatak vode to je upravo u mjesecu srpnju i kolovozu. Pčelama je voda potrebna zbog ishrane legla i rashlađivanja košnice u cilju održavanja povoljne mikro klime i to u većim količinama nego inače. U srpnju i kolovozu inače stalni izvori vode koji su aktivni tijekom cijele godine znaju presušiti pa pčela često nije u mogućnosti pronaći pitku vodu što dobro znaju naši otočki pčelari. Pčele često lete daleko tražeći vodu a kada je nađu tada stradaju u brzim potocima ili se otruju zatrovanom vodom. Sve su to razlozi zbog kojih na svojim pčelinjacima trebamo imati osigurane stalne izvore dostatne količine čiste i pitke vode za pčele.

 Suzbijanje osa i stršljenova

Tijekom ljeta veliki neprijatelji pčela su ose i stršljenovi. Oni se hrane ne samo medom već iz pčelinjeg legla kupe ličinke i odnose u svoje nastambe gdje sa pčelinjim ličinkama hrane svoje leglo. Najbolje se suzbijaju uništavajući im nastambe vrućom vodom, gušenje sumporom, špricanje nekim insekticidom ili spaljivanjem istih. Međutim za pojedinačno uklanjanje osa i stršljenova često se služimo bezbojnom bocom u koju do pola točimo pivo ili ocat i malo šećera u koje oni ulaze kroz grlo boca a kada se nasišu više ne mogu izaći. Stršljenovi nisu toliko opasni za pčele budući ih u prirodi nema mnogo a ukoliko na letima imamo češljeve kroz njih stršljenovi ne mogu proći.

Zamjena dotrajalih matica

Srpanj i početak kolovoza je zadnje vrijeme za zamjenu loših i dotrajalih matica mladim i plodnim maticama koje će pčelinju zajednicu koliko toliko ojačati i uvesti u zimu. Ako to radimo kupljenom maticom tada se prvo odstrani stara matica pa nakon nekoliko sati (6) dodaje nova mlada matica u kavezu. Sve je to bolje obaviti uz hranjenje radi lakšeg prijama mlade matice. Nakon dan, dva, pčele će pojesti šećerno medeno tijesto i iz kaveza izvesti novu mladu maticu. U koliko sami proizvodimo matice tad ćemo staru maticu staviti u kavez koji ćemo staviti na okvire iznad legla i istu držati 24 sata, potom ćemo je zamijeniti mladom maticom u tom kavezu a na izlaz iz kaveza staviti malo šećerno medenog tijesta. Zamjenu matica moguće je obaviti i uz dodavanje cijelog nukleusa kako je to opisano u dosadašnjim izdanjima Hrvatske pčele.
Stjepan Vuković, prof.



Copyright PDZ 2009. - site by MIDICOM